NAZIRE LI SE KRAJ KOREKCIJE NA ZSE?
Ovih je dana prošlo više od šest mjeseci od kako su cijene dionica na Zagrebačkoj burzi započele negativan trend. Analitičari su izračunali da je ovogodišnji pad Crobexa već dosegao 32 posto, a pad prometa u odnosu na isti period lani – i do 40 posto, što su jedni od dosad najvećih burzovnih padova. Podsjetimo, da je u novijoj povijesti Zagrebačke burze, odnosno od osamostaljenja Hrvatske pa do danas - bilo najmanje četiri-pet većih otklizavanja Crobexa. Najveći se dogodio prije gotovo deset godina, odnosno u periodu od 22. srpnja do 1. rujna 1998. godine, kada je (mnogi kažu da se to dijelom dogodilo i zbog tadašnje ljetne ruske financijske krize) Crobex u nepunih mjesec i pol dana oslabio za čak 49 posto. Po 30-ak posto na vrijednosti naši su burzovni indeksi gubili u čak dva navrata: od 1. listopada do 14. studenoga 1997. te od 21. srpnja do 30. rujna 1999. godine. Sljedeći veći pad po intenzitetu je onaj od 9. travnja do 2. lipnja 1998. godine kada je Crobex oslabio 22 posto, a najnoviji pad - od 10-ak posto – zbio se u proteklom (lipnju) mjesecu.
Premda najnovije šestomjesečno negativno razdoblje nije ukupno gledano i najgore po intenzitetu pada, ono je, izuzmemo li blagi svibanjski rast - postalo dosad i daleko najduže vremensko razdoblje kontinuiranog pada dionica u povijesti burze. Podsjetimo, kako je najnovije sušno razdoblje, pa time i veliki gubici za dioničare došli nakon pune tri i pol godine, mnogi kažu, i vrtoglava rasta cijena gotovo svim dionicama na burzi. Pri svemu tome, od početka 2006. pa do sredine 2007. – gotovo da svi cjenovni uzleti (građevinskim i brodarskim dionicama samo u prošloj godini cijena je skočila 2 do 3 puta) nisu imali predaha.
Zato i najnovije ispuhavanje tržišta, pa i cijena dionica – nije neočekivano, odnosno to je, kažu, više-manje i uobičajen životni ciklus jedne burze. Mnogi naš (burzovni) pad vežu i uz stagnaciju američkog, pa i europskog gospodarstva. Ističu kako pesimizam koji vlada na Njujorškoj, pa i na nekim europskim burzama, koji utječe i na kretanje cijena na gotovo svim svjetskim tržištima kapitala - ima veliki utjecaj i na (strane i naše) potencijalne investitore, a i domaće dioničare koji u pomanjkanju optimizma manje investiraju, a više i (ras)prodaju dionice. Ujedno, dosadašnje nestabilno kretanje cijena dionica, te skromni promet zbunjuje sve analitičare, pa se malo tko od njih usuđuje i prognozirati daljnji tijek razvoja na Zagrebačkoj burzi.
Nešto su, ipak, glasniji oni analitičari koji tvrde da će do stabilizacije i oporavka doći, ali ne prije jeseni, odnosno tek krajem ove ili početkom sljedeće godine. Ponavljaju, kako oporavka dionica, pa i tržišta nema - bez većeg pritjecanja likvidnih sredstava. Drugim riječima, na kretanje domaćeg dioničkog tržišta u narednim će mjesecima, kažu, najviše utjecati domaći i strani institucionalni investitori, odnosno ukupni povratak optimizma i volja investitora za daljnjim ulaganjima.
www.to-one.com